• suradnici
• znanstvenoistraživački projekti
• povijest instituta

• časopis narodna umjetnost
• biblioteka nova etnografija
• plesna istraživanja: publikacije
• cd izdanja

• biblioteka
• dokumentacija
• linkovi

• aktualno - upitnik za sudionike domovinskog rata
• skupovi
  
• webmail

Dr. sc. Jerko Bezić

Dr. sc. Jerko Bezić, bezic@ief.hr
U hrvatskoj je etnomuzikologiji tijekom proteklih četrdeset godina nezaobilazan prinos akademika Jerka Bezića, znanstvenog savjetnika u Institutu za etnologiju i folkloristiku, profesora etnomuzikologije na Sveučilištu u Zagrebu, redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i tajnika njezina Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju, te člana uglednih domaćih i međunarodnih strukovnih udruženja. Plodnim je znanstvenoistraživačkim i nastavnim radom, intenzivnom suradnjom na međunarodnome planu te djelovanjem na području primijenjene etnomuzikologije pridonio stvaranju identiteta i ugleda etnomuzikologije kao znanstvene discipline. Paradigmu narodne glazbe, ograničenu na starije slojeve seoske tradicije, zamijenio je paradigmom folklorne glazbe, uključivši u etnomuzikološka istraživanja svu glazbu koja se slobodno i spontano prihvaća, izvodi i dalje prenosi u neposrednom komuniciranju unutar relativno malih skupina izvođača i slušatelja. U njegovim su radovima punu znanstvenu pozornost zadobili dotad zanemareni aspekti tradicijske glazbe - noviji sloj, gradsko, autorsko, višeslojno i raznoliko, povijesno promjenjivo. Takvim je istraživačkim načelima hrvatsku etnomuzikologiju uveo u tijekove suvremene etnomuzikologije u svijetu.

(Naila Ceribašić i Grozdana Marošević)

Biografija

Jerko Bezić rođen je 1929. godine u Kranju. Diplomirao je 1956. na Muzikološkom odjelu Akademije za glasbo u Ljubljani. Za vrijeme studija radio je kao honorarni stručni učitelj na muzičkim školama u Ljubljani. Od 1958. do 1964. radio je kao asistent u Institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, u Odsjeku za etnografiju i muzički folklor. U to je vrijeme i nastavnik na Muzičkoj školi u Zadru. Od 1964. radi u Odsjeku za folklornu glazbu u Institutu za etnologiju i folkloristiku.

Doktorirao je 1970. na Sveučilištu u Ljubljani disertacijom Razvoj i oblici glagoljaškog pjevanja u sjevernoj Dalmaciji. Predavao je etnomuzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu od 1966. te je na istoj ustanovi vodio poslijediplomski studij iz etnomuzikologije od jeseni 1978. do ljeta 1993. Na katedri za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 1986. do 1993. predavao je Osnove narodne glazbe južnih Slavena. Školske godine 1974./75. vodio je poslijediplomski studij iz etnomuzikologije na Duquesne University u Pittsburghu, Pa. USA.

Bio je predsjednik Društva folklorista Hrvatske 1968.-72. i 1982.-83., predsjednik Jugoslavenskog nacionalnog komiteta Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu (ICTM), od 1965. do danas član je studijskih grupa te međunarodne etnomuzikološke organizacije. Od 1980. član je suradnik, od 1988. izvanredni a od 1991. redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1997. izabran za tajnika akademijina Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju.

Odabrana bibliografija

Knjige

1973. Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području. Zadar: JAZU, 327. (Djela Instituta JAZU u Zadru, knj. 5).
1975. & Milovan Gavazzi, Mirjana Jakelić, Petar Mihanović: Tradicijska narodna glazbala Jugoslavije = Tradicijska ljudska glasbila Jugoslavije = Tradicionalni narodni muzicki instrumenti na Jugoslavija = Les instruments de musique populaires traditionnels en Yugoslavie = Traditional Folk Musical Instruments of Yugoslavia = Die Volksmusikinstrumente Jugoslawiens. Zagreb: Školska knjiga, 79.
1975. & Walter W. Kolar: A Survey of Folk Musical Instruments in Yugoslavia. Idiophones. Pittsburg: Duquesne University Tamburitzans Institute of Folk Arts, 23.
1978. & Walter W. Kolar: A Survey of Folk Musical Instruments in Yugoslavia. Membranophones. Duquesne University Pittsburg: Tamburitzans Institute of Folk Arts, 17.
1983. urednik, Spomenici glagoljaškog pjevanja. Sv. 1: Stjepan Stepanov, snimio, transkribirao i analizirao: Glagoljaško pjevanje u Poljicima kod Splita. Zagreb: JAZU, 392.
1984. urednik, Etnomuzikologija u Jugoslaviji 1983. Informativni bilten. Zagreb: Zavod za istraživanje folklora, 70.
1984. urednik, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u povodu 150. obljetnice rodenja Franje Ksavera Kuhača (1834-1911). Zagreb, 20-21 studenoga 1984. Zagreb: JAZU, 522.
1985. urednik, Etnomuzikologija, etnoorganologija i etnokoreologija u Jugoslaviji 1984. Informativni bilten. Zagreb: Zavod za istraživanje folklora, 72.
1986. urednik, Traditional Music of Ethnic Groups - Minorities, Proceedings of the Meeting of the European Year of Music 1985, Zagreb, July 22-24, 1985 = Glazbeno stvaralaštvo narodnosti (narodnih manjina) i etnickih grupa, Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu evropske godine glazbe 1985., Zagreb, srpnja 22-24, 1985. Zagreb: Zavod za istraživanje folklora, 223. (Izvanredni svezak, knj. 7).
1989. urednik, Etnomuzikologija, etnoorganologija i etnokoreologija u SFR Jugoslaviji 1988. = Ethnomusicology, Ethnoorganology and Ethnochoreology in SFR Yugoslavia 1988, Informativni bilten sa bibliografijom = Informative Bulletin with Bibliography. Zagreb: Zavod za istraživanje folklora, 102.
1990. za tisak priredili Jerko Bezić i Grozdana Marošević, Vinko Žganec: Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja. Knj. 1. Zagreb: Zavod za istraživanje folklora, 349.
1991. urednik, Narodna umjetnost. Posebno izd. 3: Rasprave i prilozi uz stogodišnjicu rodenja Vinka Žganca. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 1991, 414.
1992. za tisak priredili Jerko Bezić i Ruža Bonifačić, Vinko Žganec: Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja. Knj. 2. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 393.
1994. za tisak priredio, Zvonko Lovrenčević: Folklorna glazba Bilogore. Knj. 1. Zagreb i Bjelovar: Institut za etnologiju i folkloristiku - Čvor, 168.
1998. urednik, Spomenici glagoljaškog pjevanja. Sv. 2: Gorana Doliner, pripremila: Glagoljaško pjevanje u Novom Vinodolskom. Zagreb: HAZU, 320.