• staff
• research projects
• history of the institute

• narodna umjetnost, croatian journal of ethnology and folklore research
• nova etnografija - published books
• dance research publicatons
• cd releases

• library
• new - third meeting of the study group music and minorities of the international council for traditional music
• special collection of ethnographic materials
• links

Aktualno

Skupina etnologa, folklorista i etnomuzikologa iz Zagreba, šibenika, Vinkovaca, Splita i Pazina u trogodišnjem će razdoblju 2002-2005 raditi na projektu

Domovinski rat i ratne žrtve u 20. stoljeću: etnografski aspekti.

Projekt je odobrilo i financijski poduprlo Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (br. projekta 0189007), a koordinira ga Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba. Voditeljica je ovoga projekta dr. sc. Reana Senjković.

Radom će se na ovome projektu prikupiti i etnološki obraditi značajan broj anonimnih osobnih kazivanja o Domovinskom ratu, s naglaskom na doživljajnim a ne faktografskim aspektima.

Zahvaljujemo se svima onima koji će sudjelovati u našoj anketi, javiti nam se svojim pismenim prilozima, odazvati se našem pozivu na razgovor ili nam pomoći na neki drugi način, jer uspjeh našega rada ovisi o Vama i Vašoj pomoći.

Nositelj projekta
Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, koji je nositelj i koordinator ovoga projekta, započeo je istraživanja Domovinskog rata 1991. godine. Suradnici su Instituta od tada prikupili raznoliku etnografsku građu, među kojom posebno mjesto pripada testimonijalnim iskazima prognanika i sudionika Domovinskog rata zabilježenima u razdoblju 1991. - 1993. Niz članaka objavljenih u domaćim i stranim znanstvenim publikacijama, te nekoliko knjiga i zbornika radova rezultat su kontinuiranog rada na ovoj temi.

Svrha i cilj projekta
Uz pomoć metodologije istraživanja usmene povijesti i etnografskog intervjua prikupit ćemo, transkribirati i arhivirati narativne iskaze branitelja i drugih hrvatskih građana, koji nude niz različitih, a dosad zanemarenih viđenja Domovinskog rata iz perspektive običnog, anonimnog čovjeka. Teorijski uvid i metodološka aparatura kojima raspolaže etnološka znanost pružaju, naime, mogućnost da se razotkriju aspekti “zanemarene i prešućene” povijesti, povijesnoga iskustva kakvo nedostaje drugim povijesnim izvorima.

Etnografsko se zanimanje za ratnu svakodnevicu smješta na presjecište političkog, ideološkog i socijalnog gdje kritički preispituje kulturu kao sklop kodova i artefakata koji su uvijek podložni drugačijem raspoređivanju, budućim propitivanjima i revalorizaciji. Polazi se od pretpostavke da je rat mjesto razvođa u životu pojedinca i zajednice, događaj koji se odlučujuće upisuje u ljudske biografije i biografiju društva. Smatramo, također, da bi bi nacionalna ratna i poratna povijest bila krnja ne uključi li etnografski zabilježena kazivanja "običnih ljudi", tragove individualnog pamćenja i različite autobiografske zapise. Analizirat ćemo ih u međuodnosu s tiskanim svjedočenjima, autobiografijama i memoarima, porukama koje su posredovala sredstva masovnoga komuniciranja, s namjerom da razotkrijemo zanemarene razine diskurza o Domovinskome ratu.

Iako su hrvatski etnolozi i folkloristi već 1991. godine počeli bilježiti, arhivirati i objavljivati usmene narativne iskaze o Domovinskom ratu i interpretirati ih u kontekstu ratne svakodnevice, u realizaciji se ovoga projekta vidi prilika da se dosadašnja istraživanja u značajnoj mjeri nadopune kako prikupljenom građom tako i novim teorijsko-interpretativnim spoznajama, a posebno u smislu do sada nedovoljno reflektiranog utjecaja ratne kulture na poratno hrvatsko društvo. Teorijsko-interpretativnim tekstovima, publikacijama i javnim nastupima, suradnici žele doprinijeti interdisciplinarnom i kritičkom promišljanju nekih još slabo osvijetljenih problemskih žarišta vezanih uz razumijevanje ovog razdoblja suvremene hrvatske povijesti: utjecaj obiteljske i lokalne povijesti na razumijevanje ratnog iskustva, utjecaj medija na doživljaj ratne stvarnosti, muške i ženske strategije reproduciranja patriotskih, militantnih i liberalno-demokratskih vrijednosti, strategije preradbe i prilagodbe životu na bojišnici itd. Očekivanom publikacijom narativnih iskaza o ratu, projekt će se pridružiti već postojećim naporima izvaninstitucionalne, medijske i historiografske pluralizacije “nacionalne naracije” o Domovinskom ratu.

Metode istraživanja i zaštita identiteta sugovornika
Sve do sada nije postojao jedinstven interes da se temi Domovinskog rata pristupi kroz priče "običnih", "malih ljudi", da se prouči odjek i utjecaj toga rata na njihov svakodnevni život. Upravo su različiti aspekti svakodnevnog života, naime, prostor unutar kojega etnolozi definiraju područje svog znanstvenog rada. Stoga nas u ovome istraživanju ne zanima povijesno pamćenje rata kakvim se bave druge povijesne znanosti, a koje stavljaju naglasak na činjenični opis i kronologiju događaja ili statističke podatke.

U prvoj fazi istraživanja cilj nam je prikupiti što veći broj odgovora na priloženu anketu. Rezultati ove ankete će nam pomoći u prepoznavanju ključnih mjesta u doživljaju ratne i poratne svakodnevice, a na koje ćemo se, u drugoj fazi istraživanja, usredotočiti u razgovorima s našim sugovornicima. Druga i najvažnija metoda ovog višegodišnjeg istraživanja jest prikupljanje, transkribiranje, arhiviranje i obrada što većeg broja razgovora sa različitim skupinama sudionika Domovinskog rata - u prvom redu hrvatskih branitelja, muškaraca i žena, ali isto tako i drugih članova njihovih obitelja. Predvidjeli smo i mogućnost da svi koji to žele, svoju ratnu priču, sjećanja ili razmišljanja napišu i pošalju nam je običnom ili elektronskom poštom. Svi će se ovi materijali pohraniti u dokumentaciji IEF-a.

Zbog društvene važnosti, povijesne odgovornosti i poštivanja etičkih normi obratit će se posebna pozornost zaštiti identiteta intervjuiranih osoba i pohrani građe. Također, poštivat će se svi hrvatski zakoni i međunarodne konvencije koji se odnose na ovaj tip znanstvenoistraživačkog rada. To znači da nas prilikom razgovora neće zanimati podaci o identitetu naših kazivača, a snimljenu ćemo i transkribiranu građu obilježiti tek pseudonimom sugovornika, širim zemljopisnim određenjem sugovornikova prebivališta, te vremenom u kojem se ratna priča događala.

Anketa
Klikom na ovaj link možete ispuniti anketu on-line.

Moja priča iz domovinskog rata
Pozivamo sve one koji su voljni i spremni zapisati nešto od svojih ratnih sjećanja ili razmišljanja, koji žele ispričati priču o svojim suborcima ili ljudima koji su ih obvezali svojom hrabrošću i žrtvom, te one koji su ponukani nešto reći o objavljenim memoarima svojih suboraca, da nam svoju ratnu priču - potpuno anonimno - pošalju na adresu Instituta za etnologiju i folkloristiku ili elektronskom poštom na e-mail Instituta ili dr. sc. Reani Senjković.